Povodom obilježavanja 14. novembra, Svjetskog dana borbe protiv dijabetesa, Zavod za javno zdravstvo Tuzlanskog kantona upriličio je prigodan edukativni program te organizovao niz aktivnosti.

 

Ova bolest četvrti je uzrok smrtnosti. U svijetu trenutno ima oko 230 miliona dijabetičara, a predviđanja su da će ih do 2050. godine biti 500 miliona. Statistike kažu, da svake godine, sedam miliona ljudi oboli od ove bolesti, a umre četiri miliona.

 

Više od 50 hiljada osoba u Federaciji Bosne i Hercegovine boluje od šećerne bolesti. U Tuzlanskom kantonu registrovano je više od jedanaest i po hiljada dijabetičara. U nastojanju da upoznaju stanovništvo sa problemima koje izaziva ova bolest i načinima da je spriječe, predstavnici Zavoda za javno zdravstvo Tuzlanskog kantona u saradnji sa Domom zdravlja Kalesija danas su u kalesijskoj MZ Tojšići organizovali predavanje i besplatno mjerenje šećera u krvi.

 

Izeta Hadžić, jedna je od 138 stanovnika u općini Kalesija koja boluje od šečerne bolesti. „Od šećerne bolesti obolila sam prije 19 godina. Bole ruke, noge, trnu mi, osjećam se malaksalo“, kaže Izeta Hadžić.

 

Nažalost, ovako očite simptome i posljedice dijabetesa, u početku razvoja bolesti, kad ih je moguće spriječiti, nije lako prepoznati. Neki od simptoma su slabljenje vida, žedj, malaksalost, kaže doktorica Edita Zvorničanin, iz Zavoda za javno zdravstvo TK. Ponekad ih ima svako od nas. Ako su učestali, obavezno se, napominje doktorica Zvorničanin, obratite ljekaru.

 

Bešir Aljukić iz Kalesije, nema simptome, ali se na provjeru i besplatno mjerenje šećera u krvi odlučio zbog toga što je ovo i nasljedna bolest. „Nedavo sam saznao da je moja nena umrla od šećerne bolesti. Iz tih sam se razloga danas odlučio provjeriti šećer. Na svu sreću za sada ga nemam“, kaže Aljukić.

Osim nasljednog faktora, ishrana i način života igraju važnu u logu u nastanku i razvoju dijabetesa, rečeno je na danas održanom predavanju u O.Š. „Tojšići“ u Klaesiji. Predavanje i besplatno mjerenje šećera u krvi su u povodu Svjetskog dana borbe protiv dijabetesa organizovali predstavnici Zavoda za javno zdravstvo Tuzlanskog kantona u saradnji sa Domom zdravlja Kalesija.

 

Šećer je česta bolest današnjice, a epidemiološke prognoze predviđaju da bi njeno širenje ubrzo moglo prerasti u pandemiju dijabetesa.

Što je zapravo šećena bolest?

Osnovni problem je nedostatak inzulina, hormona kojeg luči gušterača i koji je potreban da bi glukoza, odnosno, krvni šećer, ušla iz krvi u stanice. Dakle, ako nedostaje inzulin, glukoza ne može ući u stanice i one zapravo gladuju.

Obzirom na stepen nedostatka inzulina razlikujemo dva tipa dijabetesa:

Dijabetes tipa I- potpuni nedostatak inzulina, pri čemu osoba ne bi mogla preživjeti bez svakodnevnog uzimanja inzulina injekcijama. Srećom, ovaj oblik je rjeđi.

Dijabetes tipa II- djelomični nedostatak inzulina, pri čemu gušterača luči inzulin, ali u nedovoljnim količinama.

Kada govorimo o simptomima, karakteristični znaci su žeđ, obilnije mokrenje, pojačan osjećaj gladi uz mršavljenje.Dijabetes se otkriva vrlo jednostavno, mjerenjem nivoa šećera u krvi. Normalne vrijednosti su između 4 i 6. U slučaju da je razina glukoze veća od 7, te je takav nalaz ponovljen još dva puta, govorimo o dijabetesu.Komplikacije dijabetesa su povećana skolonost infekcijama, bolestima srca i krvnih žila, oštećenje bubrega, vida, dijabetičko stopalo itd…

Postoje faktori koji povećavaju učestalost, a na koje ne možemo uticati, kao što su starenje, naslijeđe, rasa, pojava dijabetesa u trudnoći. Međutim postoje i faktori koji povećavaju rizik, a na koje možemo uticati: to su fizička neaktivnost i debljina. Upravo se „globalno debljanje“, prehrana bogata rafiniranom, prerađenom hranom, a siromašna složenim ugljikohidratima i vlaknima, te sjedilački način života povezuju sa tako dramatičnim porastom učestalosti ove bolesti. Zato! Kontrolirajte težinu, redovno se bavite nekim oblikom fizičke aktivnosti i zdravo se hranite.

 

30 minuta fizičke aktivnosti svaki dan, smanjuje rizik od razvijanja dijabetesa tipa 2 za 40%.